| 
  • If you are citizen of an European Union member nation, you may not use this service unless you are at least 16 years old.

  • Stop wasting time looking for files and revisions. Connect your Gmail, DriveDropbox, and Slack accounts and in less than 2 minutes, Dokkio will automatically organize all your file attachments. Learn more and claim your free account.

View
 

Zdenac života

Page history last edited by tinwow@... 9 years, 3 months ago

Zdenac života

 

 

O djelu:

 

Zdenac života, poznati javni spomenik, je djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Samo djelo je nastalo početkom 20. st (1905.), a 1912. je postavljen u Zagrebu ispred HNK. Ovo je djelo Meštrović izradio u bronci te je visoko 125 cm. Tema ovog djela kao što i samo njegovo ime Zdenac Život.  

 

Podaci o autoru:

 

Ivan Meštrović je najpoznatiji i najslavniji hrvatski kipar te jedan od najvećih suvremenih svjetskih umjetnika. Rodio se 15. kolovoza 1883. u Vrpolju kod Županje, ali je djetinstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji. Kao mlad umjetnik Meštrović je zamislio monumentalni Vidovdanski hram koji nije mogao biti realiziran. Fragmenti tog hrama izloženi su 1911. u srpskom paviljonu na Međunarodnoj izložbi u Rimu, a zahvaljujući kojima je stekao svjetsko ime. Za vrijeme Prvog svjetskog rata živeći u Rimu, Londonu, Ženevi, Cannesu i Parizu napustio je realistički stil svojih dotadašnjih skulptura punih poleta i senzualnosti te je prešao na izradu cijelog niza religioznih tema, većinom rađenih u drvetu. Inspiracija su mu bile bizantska, gotska i crnačka skulputura. Najpoznatiji radovi iz tog ciklusa su Raspeće i Madona. Poslije Prvog svjetskog rata preselio se u Zagrebu gdje je bio prvi rektor novoosnovane Umjetničke akademije. U razdoblju između dva svjetska rata kada se naročito zanosio Michaelangelom izradio je velik broj reljefa u kamenu, nagih figura i portreta. Najpoznatiji su svakako spomenik Grguru Ninskom u Splitu, Josipu Juraju Strossmayeru u Zagrebu, Zahvalnosti Francuskoj u Beogradu, Neznanom junaku na Avali, Miletiću u Novom Sadu i Indijancima u Chichagu. Nakon Drugog svjetskog rata nastanio se u Sjedinjenim Državama radeći za međunarodnu publiku, ali šaljući svoja djela i u tadašnju Jugoslaviju (npr. spomenik Njegošu). Kao prvom živom umjetniku u muzeju Metropolitan u New Yorku organizirana je njegova samostalna izložba (1947.). Američki predsjednik Eisenhower osobno mu je u Bijeloj kući uručio dekret kojim je postao američki državljanin. Preminuo je u South Bendu 16. siječnja 1962., a sahranjen je u Otavicama kod Drniša 24. siječnja. Njegova najpoznatija djela su: Job, Zdenac života, Grgur Ninski i Pobjednik.


Interaktivna karta- Spomenik se nalazi ispred Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu maršala Tita u Zagrebu

 

 

Analiza: 

Oko zdenca-izvora vode ritmički su poslagana gola tijela.Tijela oko fontane koja su u prirodnim proporcijama izgledaju kao da su živa tj. izgledaju kao da su zamrznuta u pokretu.Površina Zdenca života je glatka,nježna i zaobljena( nigdje nema oštrih i pravokutnih rubova te pravilnih geometrijskih tijela). Tijela su posložena i prikazana tako da dočaraju promatraču bit tog zdenca, a to je želja za životom i radost koja se najviše može vidjeti kod likova koji se ljube i grle.Ti likovi svojim pokretima prikazuju bezbrižnost i nježnost.Nasuprot tim mladim likovima,starac koji je pri kraju svog života sa tugom gleda u zdenac koji je simbol života.

Sami zdenac u ovoj skulpturi je kontrast prema likovima koji se nalaze oko njega zbog toga što je zdanac pravilnog oblika.Jednostavnost tog geometrijskog tijela(valjak) smiruje kompoziciju cijele skulpture. Zbog glatkih i zaobljenih tijela nema jakih svjetlosnih kontrasta. Prijelazi između svjetlosti i sjene blagi su i mekani.Zdenac je konveksno-konkavan.

Bronca kao materijal pokazala se vrlo interesantna jer je njena tamna boja odličan  kontrast bijelini kamene podloge na kojoj je zdenac smješten.

 

Fotografije:

 

 Sve slike se mogu pronaći ovdje ili ovdje.

 

 

 

Izvori i programi korišteni:
Wikipedia

 

 

 

 

U realizaciji projekta sudjelovali:

Helena Herc  (analiza)

Tin Pakasin (uredio stranicu, interaktivna karta)

Marina Alaber (bilješka o autoru)

Marta Hajdina (podaci o djelu )

Lucija Majetić (uredila stranicu i fotografije)

Svi zajedno sudjelovali u fotografiranju spomenika

Comments (0)

You don't have permission to comment on this page.