Zdenac života

O djelu:

Zdenac života je djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Samo djelo je nastalo početkom 20. st (1905.), a 1912. je postavljen u Zagrebu ispred HNK. Ovo je djelo Meštrović izradio u bronci te je visoko 125 cm. Tema ovog djela kao što i samo njegovo ime Zdenac Život. Oko zdenca su ritmički poslagana ˝zamrznuta ˝ tijela koja su u prirodnoj veličini. Ona svojim pokretima, licima pokazuju želju za životm. Uživanje u životu posebno istiće par koji se grli i ljubi, a dok starac čeznutljivo gleda u zdenac koji predstavlja život. Zdenac je pravilnog valjkastog oblika i simetričan je.U kontrastu s dinamički poslaganim realističkim tijelima, zdenac je, pravilnog geometrijskog oblika. Ovaj jednostavni valjak, bez detalja, svojom jednostavnošću smiruje kompoziciju. Zbog glatkih i zaobljenih tijela nema jakih svjetlosnih kontrasta. Prijelazi između svjetlosti i sjene blagi su i mekani.

Podaci o autoru:

Meštrović je rođen u Vrpolju u Slavoniji, ali je svoje djetinjstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji. Kao dijete, Meštrović je slušao epsku poeziju, narodne pjesme i povijesne balade, dok je čuvao ovce. Rođen je u seoskoj katoličkoj obitelji, a njegova religioznost oblikovala se pod utjecajem pučke religioznosti, Biblije i kasnog Tolstoja.Svoju prvu izložbu priređuje 1905. godine u Beču sa grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau. Njegov rad je ubrzo postao popularan i Meštrović počinje zarađivati dovoljno za sudjelovanje na međunarodnim izložbama., izlagao je svoja djela: u Brooklynskom muzeju (1924.), Chicagu (1925.), kao i u Egiptu i Palestini 1927. godine.

Interaktivna karta

Izvori i programi korišteni:
Wikipedia

TiltViewer

Napomena: Ova stranica još nije završena!

Uputstva za rad

Ovu stranicu će editirati učenici, koji će tom prilikom izbrisati ovaj zapis. Zadatak učenika uključuje:

• fotografiranje spomenika (najmanje 5 fotografija iz različitih kutova) ili snimanje kratkog filma
• objašnjenje djela koje uključuje vrijeme nastanka, medij, temu i dimenzije
• analizu djela uz upotrebu vizualno-taktilnih pojmova
• podatke o autoru
• oblikovanje ove stranice
• uspostavu unutarnjih i vanjskih poveznica
• smještaj djela na interaktivnoj karti
• navođenje izvora

Učenici: Alaber Marina, Hajdina Marta, Herc Helena, Majetić Lucija, Pakasin Tin