| 
  • If you are citizen of an European Union member nation, you may not use this service unless you are at least 16 years old.

  • You already know Dokkio is an AI-powered assistant to organize & manage your digital files & messages. Very soon, Dokkio will support Outlook as well as One Drive. Check it out today!

View
 

Zdenac života

This version was saved 12 years, 10 months ago View current version     Page history
Saved by tinwow@...
on May 12, 2011 at 11:57:19 pm
 

Zdenac života

 

 

O djelu:

 

Zdenac života, poznati javni spomenik, je djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića. Samo djelo je nastalo početkom 20. st (1905.), a 1912. je postavljen u Zagrebu ispred HNK. Ovo je djelo Meštrović izradio u bronci te je visoko 125 cm. Tema ovog djela kao što i samo njegovo ime Zdenac Život.  

 

Podaci o autoru:

 

Ivan Meštrović je najpoznatiji i najslavniji hrvatski kipar te jedan od najvećih suvremenih svjetskih umjetnika. Rodio se 15. kolovoza 1883. u Vrpolju kod Županje, ali je djetinstvo proveo u selu Otavice u Dalmaciji. Kao mlad umjetnik Meštrović je zamislio monumentalni Vidovdanski hram koji nije mogao biti realiziran. Fragmenti tog hrama izloženi su 1911. u srpskom paviljonu na Međunarodnoj izložbi u Rimu, a zahvaljujući kojima je stekao svjetsko ime. Za vrijeme Prvog svjetskog rata živeći u Rimu, Londonu, Ženevi, Cannesu i Parizu napustio je realistički stil svojih dotadašnjih skulptura punih poleta i senzualnosti te je prešao na izradu cijelog niza religioznih tema, većinom rađenih u drvetu. Inspiracija su mu bile bizantska, gotska i crnačka skulputura. Najpoznatiji radovi iz tog ciklusa su Raspeće i Madona. Poslije Prvog svjetskog rata preselio se u Zagrebu gdje je bio prvi rektor novoosnovane Umjetničke akademije. U razdoblju između dva svjetska rata kada se naročito zanosio Michaelangelom izradio je velik broj reljefa u kamenu, nagih figura i portreta. Najpoznatiji su svakako spomenik Grguru Ninskom u Splitu, Josipu Juraju Strossmayeru u Zagrebu, Zahvalnosti Francuskoj u Beogradu, Neznanom junaku na Avali, Miletiću u Novom Sadu i Indijancima u Chichagu. Nakon Drugog svjetskog rata nastanio se u Sjedinjenim Državama radeći za međunarodnu publiku, ali šaljući svoja djela i u tadašnju Jugoslaviju (npr. spomenik Njegošu). Kao prvom živom umjetniku u muzeju Metropolitan u New Yorku organizirana je njegova samostalna izložba (1947.). Američki predsjednik Eisenhower osobno mu je u Bijeloj kući uručio dekret kojim je postao američki državljanin. Preminuo je u South Bendu 16. siječnja 1962., a sahranjen je u Otavicama kod Drniša 24. siječnja. Njegova najpoznatija djela su: Job, Zdenac života, Grgur Ninski i Pobjednik.


Interaktivna karta- Spomenik se nalazi ispred Hrvatskog narodnog kazališta na Trgu maršala Tita u Zagrebu

 

 

Analiza: 

Oko zdenca-izvora vode ritmički su poslagana gola tijela.Tijela oko fontane koja su u prirodnim proporcijama izgledaju kao da su živa tj. izgledaju kao da su zamrznuta u pokretu.Površina Zdenca života je glatka,nježna i zaobljena( nigdje nema oštrih i pravokutnih rubova te pravilnih geometrijskih tijela). Tijela su posložena i prikazana tako da dočaraju promatraču bit tog zdenca, a to je želja za životom i radost koja se najviše može vidjeti kod likova koji se ljube i grle.Ti likovi svojim pokretima prikazuju bezbrižnost i nježnost.Nasuprot tim mladim likovima,starac koji je pri kraju svog života sa tugom gleda u zdenac koji je simbol života.

Sami zdenac u ovoj skulpturi je kontrast prema likovima koji se nalaze oko njega zbog toga što je zdanac pravilnog oblika.Jednostavnost tog geometrijskog tijela(valjak) smiruje kompoziciju cijele skulpture. Zbog glatkih i zaobljenih tijela nema jakih svjetlosnih kontrasta. Prijelazi između svjetlosti i sjene blagi su i mekani.Zdenac je konveksno-konkavan.

Bronca kao materijal pokazala se vrlo interesantna jer je njena tamna boja odličan  kontrast bijelini kamene podloge na kojoj je zdenac smješten.

 

Fotografije:

 

  slide errorPlugin error: That plugin is not available.

 

 

Izvori i programi korišteni:
Wikipedia

 

Problemi sa stavljanjem slika.Sve slike se mogu pronaći ovdje.

 

 

U realizaciji projekta sudjelovali:

Helena Herc  (analiza)

Tin Pakasin (uredio stranicu, interaktivna karta)

Marina Alaber (bilješka o autoru)

Marta Hajdina (podaci o djelu )

Lucija Majetić (uredila stranicu i fotografije)

Svi zajedno sudjelovali u fotografiranju spomenika

Comments (0)

You don't have permission to comment on this page.