Prizemljeno sunce


Ivan Kožarić: Prizemljeno sunce


 

Cjelokupna instalacija postavljena je 2004., dok je samo Sunce izrađeno još 1971. i prvobitno je postavljeno na Kazališni trg (danas Trg maršala Tita), no zbog pretjeranog uništavanja 1994. premješteno je na današnju lokaciju u Bogovićevoj. Autorova tema je, kao što i sam naziv govori, prizemljeno Sunce i planeti Sunčevog sustava. Davor Preis, koji je izradio ostatak instalacije (Sunce je izradio Kožarić) držao se Kožarićevog mjerila te u skladu s tim istim izrađivao svoje planete. Kao što je moj prijatelj usporedio, ponegdje je došlo do malih odstupanja, no to je razumljivo jer su razlike u nekoliko milimetara. Promjer Sunca je 2 metra, dok udaljenosti između Sunca i najbližeg planeta iznosi 75 metara, a između Sunca i najdaljeg planeta 7658,6 metara. Sunce je izrađeno od bronce i sadrži pozlaćene listiće.

 

 

O Autorima


 

Ivan Kožarić  rođen je u Petrinji, 10. Lipnja 1921. Sa svoje 22 godine, tj. 1943. upisuje kiparstvo na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu, te diplomira 1947. Dvije godine poslije završava specijalku kod profesora Antuna Augustinčića. 6 godina nakon toga počinje izlagati svoje radove, a samostalno ih izlaže od 1955. Zatim odlazi u Pariz kao stipendist Fonda Moša Pijade, tamo bolje upoznava europsku umjetnost i provjerava svoje potencijale. Surađuje s Galerijom Maguv koja ga posebno uvažava, ali unatoč velikom potencijalu koji mu se tamo pruža odlučuje se vratiti nazad u Zagreb i tamo nastaviti karijeru. Zatim postaje član neformalne grupe Gorgona s ostalim slikarima i arhitektima iz tog razdoblja, te povjesničarima i kritičarima. Doživljava uspjeh i s vremenom izlaže na važnim međunarodnim izložba kao što su one u Veneciji i Sao Paolu. Djela mu se nalaze u brojnim privatnim zbirkama, kao i u muzejima diljem svijeta. Biva zastupljen u antologijama svjetske i europske skulpture, a više njegovih skulptura postavljeno je u vanjskim prostorima. Najpoznatije su: spomenik A.G.Matošu i Prizemljeno sunce u Zagrebu. Za svoj rad dobio je brojne nagrade. Posljednju, nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo, dobio je 1997. godine. Iste godine postao je i redovni član Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti.


Davor Preis je rođen 1966. u Zagrebu, Hrvatska. 1993. je diplomirao na Tekstilno Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, smjer oblikovanja. Član je HDLU-a (Hrvatsko društvo likovnih umjetnika). Živi kao Daworp Earthman na Rokovom perivoju, br 6, Zagreb, Hrvatska. Prije dvije godine u Zagrebu u Bogićevoj ulici je Davor Preis postavio izložbu oko Kožarićeva Sunca, a tek nedavno je okončana potraga za svih tih njegovih devet planeta. Tako je Preis postao jedan od rijetkih umjetnika čija se izložba nije ugasila za dva tjedna predviđenih za posjetitelje, već je, dapače, danas postala još aktualnijom. Naime, Preis je na izložbi "Devet pogleda" u Račiću koju je popratilo devet kustosa bio postavio video projekcije planeta na Kožarićevo Sunce. Gdje će postaviti ploče s natpisima o planetama, i iznad njih skulpturu kugle izrađenu prema Kožarićevu Suncu, 40-godišnji zagrebački umjetnik nije želio otkriti. Cijeli projekt dalje se odvijao bez medijske eksponiranosti, a na zaživio je zapravo web forumima, na neki način u polutajnosti. Ta svojevrsna manipulacija je uspjela jer je projekt upravo tako i zaživio, naročito kod studenata fizike, koji su krenuli u potragu za planetima, a informacije su se prenosile putem weba. Umjetnik je planete postavljene oko Sunca postavio po cijelom Zagrebu, ovisno o njihovoj pravoj udaljenosti od Sunca, a lokacije se kreću od Jelačić placa do Podsuseda.  Studenti su se tražeći male kugle vodili točnim promjerima udaljenosti planeta. Mars je primjerice pronađen u Tkalčićevoj, na početku parka Marije Jurić Zagorke, kod Sunčanog sata, a najudaljeniji Pluton u Podusedu, na samoj granici grada. “Uzeo sam enciklopediju, ravnalo i šestar te plan grada i izračunao na kojim mjestima u odnosu na Sunce treba postaviti planete”, objasnio je Preis u Večernjem listu.


Na konferenciji koja se ovih dana održava u Pragu, na kojoj sudjeluje oko 3.000 astronoma i drugih znanstvenika iz cijelog svijeta, odlučeno je da Pluton više nije planet, a Sunčev sustav će od sada imati samo osam tih svemirskih tijela. Tako su okončana višetjedna nagađanja o broju planeta koje će imati naš Sunčev sustav. Sada je jasno da se već prizemljenim planetima u zagrebačkom Sunčevom sustavu neće pridružiti tri nova nebeska člana: Ceres, Charon i Xena. Ne zna se hoće li Pluton i dalje ostati na svom mjestu ili će biti uklonjen.  

Antun Gustav Matoš na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu

 


Hodač na riječkom Korzu

 


Ivan Kožarić uz svoje Sunce

 

 

 

Analiza djela


 

Statua prizemljenog Sunca u Bogovićevoj ulici vrlo je jednostavna. Oblikom je pravlina kugla, tijelo koje nema konveksnih niti konkavnih elemanata, može se obići sa svih strana. Još je bitno spomenuti da je sa svih strana jednaka, neovisno o kutu gledanja. Napravljena je od bronce te svojom zbijenom masom i upadljivom žutom bojom dominira Bogovićevom ulicom baš kao pravo Sunce. Na njoj ne prepoznajemo nikakav reljef osim zlatnih listića kojima je prekrivena. Kiparstvo je umjetnost oblikovanja volumena, ali i prostora koji taj volumen okružuje i ima aktivnu ulogu u skulpturi. Masa je zbijena što znači da nema praznina, uloga prostora je neznatna. Odnos volumena i prostora na primjeru ove skulpture: inače skulptura uzima dio okolnog prostora, ali isto tako prostor, zrak može ulaziti u skulpturu i tako postati dio nje dok ovdje primjećujemo da prostor ne ulazi u skupturu jer je skulptura zbijena pa ne dopušta okolini da narušava njenu savršenost.

 

 

Sličnost Zagrebačkog Sunčevog sustava naspram Sunčevog sustava u svemiru


Umjesto same analize djela, njegovog oblika, dimenzija, reljefa, smatram da je važno uočiti koja je njegova uloga i značaj u prostoru te sam odlučio provjeriti da li je 'naš' Zagrebački Sunčev sustav napravljen isto kao i sustav u svemiru samo u drukčijem mjerilu. Kako bih to provjerio, odlučio sam iskoristiti podatke koji sam pronašao u časopisu ABC tehnike kako bih znao polumjere planeta u Zagrebačkom Sunčevom sustavu. Te ću iskoristiti program Google Earth kako bih izračunao udaljenosti između Sunca i svakog planeta i vidio da li je i to proporcionalno. Sve ću ovo napraviti također i za Pluton, makar ga više ne smatramo planetom, ali je još uvijek dio ovog umjetničkog djela.

Prvi dio: sličnost promjera

 

U sljedećoj tablici nalazimo podatke u kojima pišu podaci o duljinama promjera:

 

Planet Zagrebački sunčev sustav Sunčev sustav u svemiru
Merkur
7
 4878
Venera
17
12103
Zemlja
18
12756
Mars
10
6786
Jupiter
280
142980
Uran
210
120540
Saturn
89
51120
Neptun
86
49530
Pluton
3
2280

 

Nisam uvodio mjerne jedinice da ne kompliciram stvar, ali su svake skupine mjerenja u istoj mjernoj jedinici te koeficijenti koje ćemo računati će služiti samo da vidimo da li su svi približno jednaki, neće govoriti koliko je nešto veće od nečeg. Jako su veliki ti brojevi pa to radim radi lakšeg baratanje brojevima.

 

Planet Koeficijent sličnosti
Merkur
696.86
Venera
711.94
Zemlja
708.67
Mars
678.60
Jupiter
510.64
Uran
574.00
Saturn
574.38
Neptun
575.93
Pluton
760.00

 

Koeficijent sličnosti Sunca iznosi oko 690.

U prvom djelu, kad govorimo o sličnosti promjera, mogu reći kako je bilo nastojano da planeti u Zagrebačkom Sunčevom sustavu ostanu sličnih odnosa kao u svemiru. Iako se razlika između 575 i 700 što se tiče koeficijenta sličnosti čini malo velika, to i nije tako, jer to može biti greška u mjerenju od par milimetara.

 

Drugi dio: sličnost udaljenosti od Sunca

 

U sljedećoj tablice nam se nalaze udaljenosti:

 

Planet Zagrebački sunčev sustav Sunčev sustav u svemiru
Merkur
7500
5.760 * 10^7
Venera
14010
1.082 * 10^8
Zemlja
19370
1.500 * 10^8
Mars
29520
2.300 * 10^8
Jupiter
117600
7.700 * 10^8
Uran
185120
1.427 * 10^9
Saturn
371820
2.900 * 10^9
Neptun
583350
4.500 * 10^9
Pluton
768560
5.900 * 10^9

 

Koeficijenti:

 

Planet
Koeficijent sličnosti
Merkur
7720.00
Venera
7723.05
Zemlja
7743.93
Mars
7791.33
Jupiter
6547.62
Uran
7708.21
Saturn
7799.78
Neptun
7714.07
Pluton
7676.69

 

Finalno zaključujem kako je bila namjera napraviti ovaj rad u točnom omjeru na Sunčev sustav u svemiru. Moje osobno mišljenje je to, što je kod promjera kod prva četiri planeta bilo odstupanja od ostalih to što je umjetnik uzeo premaleno mjerilo pa je bilo vrlo teško napraviti skroz precizan rad, jer inače su milimetar-dva više činila veliku razliku. Kod udaljenosti od Sunca vidim da i nema nekih odstupanja. Svi brojevi se vrte oko 7500. Imamo jedno malo odstupanje kod Jupitera, ali za to smatram da je zanemarivo. Danas internet vlada svijetom. Mi možemo pogledati bilo koji dio svijeta sjedeći u našem naslonjaču, obavljati posao kod kuće, čak i obaviti kupovinu. Mislim da su Kožarić i Preis napravili jedan dobar korak da ljude izmame iz udobnosti svojeg doma. Svojim skulpturama su potaknuli ljude da pješačenjem pretražuju Zagreb i da na mjestima koje inače ignoriraju, pomnije pogledaju i otkriju nešto novo.

 

 

Galerija fotografija


U galeriji fotografija je prikazano Kožarićevo djelo "Prizemljeno Sunce". Sastoji se od 15 fotografija koje su snimljene iz različitih kuteva kako bismo lakše zamislili cijelo djelo u cjelini.

 

 

 

Video


Kao krunu našeg projekta, napravili smo i kratak video u kojem prikazujemo StreetView ulicama grada Zagreba. Krećemo od Sunca te obilazimo sustav Merkur-Venera-Zemlja-Mars (ostali planeti su nam bili predaleko). Video je snimljen fotoaparatom Nikon L110 u HD razlučivosti. Također preporučamo da uključite zvuk prilikom gledanja videa.

 

 

Smještaj planeta na karti grada Zagreba


Kako biste si lakše vizualizirali razmještaj planeta Sunčevog sustava u Zagrebu smjestili smo ih sve na interaktivnu Google kartu. Na priloženoj karti možete vidjeti da su planeti u Zagrebu zbilja smješteni u prirodnom omjeru i položaju.


View Zagrebacki suncev sustav in a larger map

 

 

Izvori


 

 

Autori


 

Antun Gustav Matoš na Strossmayerovom šetalištu u Zagrebu

Hodač na riječkom Korzu